Tjedan zabranjenih knjiga (Banned Books Week) je godišnji događaj koji promovira slobodu čitanja i podiže svijest o trenutnim i prošlim pokušajima cenzure. Prvi put je održan 1982. godine i od tada se svake godine održava u posljednjem tjednu mjeseca rujna.
Kako je nastao?
Inicijativa za “Tjedan zabranjenih knjiga” počela je u odgovoru na nagli porast broja zabranjenih i osporavanih knjiga tijekom 1980-ih. Organizacije poput Američkog udruženja biblioteka (ALA), Nacionalne koalicije protiv cenzure, Nacionalnog savjeta nastavnika engleskog jezika i Udruženja izdavača knjiga su ga osnovale kako bi ukazale na opasnosti od cenzure i potakle razgovor o slobodi i pravu na izražavanje.
Gdje se održava?
Tjedan zabranjenih knjiga se održava širom svijeta, ali je posebno naglašen u Sjedinjenim Američkim Državama. Knjižnice, škole, univerziteti, knjižare i razne druge organizacije sudjeluju organiziranjem događaja, diskusija, čitanja i drugih aktivnosti kako bi proslavile slobodu izražavanja i ukazale na važnost dostupnosti informacija.
Aktivnosti i ciljevi
Podizanje svijesti: Cilj ovog događaja je podići svijest o pokušajima cenzure i promovirati slobodu izražavanja.
Edukacija: Organizatori nastoje obrazovati javnost o pravima, slobodi misli, i o važnosti pristupa različitim i često kontroverznim mišljenjima i idejama.
Dijalog: Potiče se diskusija o različitim temama i pravima između pisaca, izdavača, knjižničara, nastavnika i čitatelja.
Proslava slobode: Tjedan zabranjenih knjiga slavi pravo svakog pojedinca da čita, piše, objavljuje i misli slobodno.
Osporavane i zabranjivane knjige
Tijekom Tjedna zabranjenih knjiga, često se istražuju knjige koje su bile zabranjene ili osporavane, bilo to zbog seksualnog sadržaja, vulgarnog jezika, rasnih tema, religijskih pogleda, političkih stavova ili drugih kontroverznih pitanja. Mnoge poznate knjige su bile zabranjene u različitim dijelovima svijeta u različitim vremenskim periodima. Evo nekoliko primjera.
- “Uliks” – James Joyce: Bila je zabranjena u Velikoj Britaniji i SAD-u zbog opisa seksualnosti i korištenja vulgarnog jezika.
- “Lolita” – Vladimir Nabokov: Bila je zabranjena u Francuskoj, Engleskoj, Argentini i Novom Zelandu zbog prikaza seksualnog odnosa između odraslog muškarca i maloljetne djevojčice.
- “Farenhajt 451” – Ray Bradbury: Iako je ova knjiga kritika cenzure i zabrane knjiga, bila je i sama zabranjena u nekim školama u SAD-u.
- “Lovac u žitu” – J.D. Salinger: Bila je često zabranjivana u školama zbog svog jezika i teme koje uključuju seksualnost, nasilje i pobunu.
- “Ubiti pticu rugalicu” – Harper Lee: Zabranjena u mnogim školama zbog rasnih tema i jezika.
- “1984” i „Životinjska farma“ – George Orwell: Bile su zabranjene u Sovjetskom Savezu i drugim komunističkim zemljama zbog kritike totalitarizma.
- “Gospodar prstenova” – J.R.R. Tolkien: Bila je zabranjivana u nekim školama zbog navodnog promoviranja poganskih vjerovanja.
- “O miševima i ljudima” – John Steinbeck: Često je bila zabranjivana zbog vulgarnog jezika i nasilnih scena.
- “Vrli novi svijet“ – Aldous Huxley: Zabranjivana zbog svojih tema seksualnosti, droge i suicida, ova knjiga je bila zabranjena u nekoliko škola i zemalja.
- “Ljubavnik lady Chatterley“ – David Herbert Lawrence: Zbog seksualnih opisa, ova knjiga je bila zabranjena u Velikoj Britaniji i SAD-u.
- “Plodovi gnjeva“ – John Steinbeck: Zbog svog prikaza siromaštva i kritike kapitalizma, bila je zabranjena u nekoliko zemalja i škola.
- “Let iznad kukavičjeg gnijezda“ – Ken Kesey: Zbog svojih prikaza mentalnih institucija i nasilja, ova knjiga je bila zabranjena u nekim školama.
- “Boja purpura“ – Alice Walker: Zbog svojih brutalnih prikaza nasilja, seksualnosti i rasizma, bila je zabranjena u nekoliko škola.
- “Voljena“ – Toni Morrison: Zbog prikaza nasilja, seksualnosti, i nadnaravnih elemenata, zabranjivana je u nekim školama u SAD-u.
- “Pustolovine Huckleberryja Finna“ – Mark Twain: Zabranjivana i osporavana zbog rasnih epiteta i prikazivanja rasizma.
- “Anarhistična kuharica“ – William Powell: Osporavana i zabranjivana zbog sadržaja koji podučava izradi bombi i drugim nelegalnim aktivnostima.
- “Da Vinčijev kod“ – Dan Brown: Kritizirana i zabranjivana u nekim zemljama zbog kontroverznih tumačenja kršćanske dogme i povijesti.
- “Američki psiho“ Bret Easton Ellis: Zbog ekstremnog nasilja i seksualnih opisa, zabranjivana je u nekim zemljama.
- “Pitaj Alicu“ – Beatrice Sparks: Zbog prikazivanja droga, seksa i nasilja, često je zabranjivana u školama.
- “Rakova obratnica“ – Henry Miller: Zbog eksplicitnog jezika i seksualnih opisa, bila je zabranjena u SAD-u do 1960-ih godina.
- „Znam zašto ptica u kavezu pjeva“ – May Angelou: Zbog prikazivanja seksualnog nasilja, rasizma i zlostavljanja, zabranjivana je u nekim školama.
- “Klaonica pet“ – Kurt Vonnegut: Zbog vulgarnog jezika i seksualnog sadržaja bila je zabranjivana u nekim školama i gradovima.
- “Harry Potter” serijal od J.K. Rowling: Ovi romani su zabranjivani u nekim školama i bibliotekama zbog optužbi da promoviraju vještičarenje i okultizam.
- “Charlijev svijet” – Stephen Chbosky: Ova knjiga je zabranjivana zbog scena seksualnosti, droga, i samopovređivanja.
- “Trinaest razloga zašto” – Jay Asher: Zbog prikaza samoubojstva i mentalnog zdravlja, ova knjiga je bila zabranjena u nekim školama.
- “Apsolutno istinit dnevnik Indijanca na određeno vrijeme“ – Sherman Alexie: Ova knjiga je bila zabranjivana zbog svojih tematskih elemenata, uključujući seks, alkohol i igre na sreću.
- “Pedeset nijansi sive” – E.L. James: Zbog eksplicitnog seksualnog sadržaja, knjiga je bila zabranjivana u nekim zemljama i knjižnicama.
- “Captain Underpants” serijal – Dav Pilkey: Iako su ove knjige namijenjene djeci, često su zabranjivane zbog navodnog poticanja nepoštovanja autoriteta i vulgarnog humora.
Više ovakvih zanimljivosti pronađi na blogu.